„Žrtve nisu same, nisu same ni one 393 žene koje su potpisale prijavu protiv Marinike Tepić – moramo ih razumeti jer se verovatno boje za svoju porodicu i svoju egzistenciju“, kaže za Danas Jelena Jaćimović, aktivistkinja ženske grupe Ne davimo Beograd, koja je u ponedeljak bila u Jagodini ispred tamošnje policije, dok je Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde, davala izjavu u vezi sa navodima o pedofiliji i prostituciji u organizaciji Dragana Markovića Palme.

Podsetimo, dva dana pre nego što će 393 žene iz Jagodine, zaposlene u javnom sektoru, podneti tužbu za izazivanje panike protiv Marinike Tepić, jer je navela da se žene u tom gradu seksualno ucenjuju kako bi dobile posao, Dragan Marković Palma, osumnjičen kao glavni organizator, najavio je njihovu tužbu u medijima.
Iz navedenog, stručna javnost je izvela zaključak da su one bile primorane na podnošenje tužbe i odbranu predsednika Skupštine opštine Jagodina, ne samo zato što je Marković to najavio dva dana ranije, već i zato što je iz iskustva nepoznata mogućnost tako brze organizacije, upoznavanja svih potpisnica sa sadržajem tužbe i dolaženja do njihovog pristanka.
Takođe, tužba je usledila kao reakcija na objavljivanje snimka zaštićenog svedoka na konferenciji Marinike Tepić, koji je govorio ne samo o seksualnoj eksploataciji već i podvođenju maloletnica, opet u organizaciji Dragana Markovića Palme.
– U ponedeljak smo imali priliku da stojimo ispred PU Jagodina sa transparentima na kojima smo još jednom, nakon suđenja Milutinu Jeličiću, pokušali da pokažemo da smo tu za sve žene i devojčice koje su zlostavljane. Podrška je naš vid borbe. Institucije su tu da rade svoj posao – kaže Jelena Jaćimović.
Ovaj put, dodaje naša sagovornica, za razliku od žena iz Brusa, nad kojima je pomenuti Milutin Jeličić izvršio seksualno nasilje, za šta je, u slučaju Marije Lukić i osuđen na tri meseca zatvora, nisu poznata imena žena i devojčica.
– Ne čujemo njihov glas i plašimo se da ih ima više nego što možemo da zamislimo. S obzirom na to da se ovde, između ostalog, sumnja i na seksualnu eksploataciju maloletnih lica – tužilaštvo i policija mogu i treba da zaštite ove žene i devojčice, baš kao i svedoke koji se osete osnaženo da istupe. Čini mi se da su aktivistkinje i aktivisti u Jagodini opet pokazali da su tu, da će uvek biti tu i da žrtve nisu same. Javnim pritiskom i prisustvom aktivisti, građani i građanke mogu da utiču na reakciju nadležnih – to smo videli u slučaju podrške Mariji Lukić kada se tema lokalnih moćnika koji zlostavljaju konačno otvorila u Srbiji. Sada kada je „Me too“ pokret u Srbiji uzeo zamajac, kada i Milena Radulović, Danijela Štajnfeld, Merima Isaković i druge glumice govore o seksualnom nasilju – daje se dodatna podrška svim ženama koje će govoriti u budućnosti – navodi Jelena Jaćimović.
S druge strane, ističe ona, žene na visokim pozicijama u državnoj strukturi koje su zaštićenije od većine nas – poput premijerke, ministarki u Vladi i javne tužiteljke Zagorke Dolovac ne smeju da ćute i štite patrijarhalni sistem i pojedince na pozicijama moći.
– I pored toga, čini mi se da je patrijarhalna mašinerija na ovim prostorima počela da puca, oseća se potencijal ženske snage i solidarnosti – zaključuje sagovornica Danasa.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






