
Ne davimo Beograd zahteva hitno preuzimanje odgovornosti nadležnih institucija povodom prijavljenog slučaja zlostavljanja dece u jednoj beogradskoj predškolskoj ustanovi.
Nedostatak kontrole kvaliteta rada predškolskih ustanova doveo je do još jednog slučaja
zlostavljanja i zapostavljanja dece tokom njihovog boravka u prostoru koji bi trebalo da bude njihovo bezbedno mesto. Vest o prijavi vršnjačkog i seksualnog uznemiravanja dece tokom boravka u jednoj od beogradskih privatnih predškolskih ustanova samo je jedna u nizu takvih vesti na koje nema adekvatne reakcije nadležnih institucija. Ali čak da se reakcija institucija i dogodi i dovede do “adekvatnog” razrešenja posledica ovakvog nemara, ta reakcija sama po sebi neće nam pomoći u rešavanju velikih problema predškolskog vaspitanja i obrazovanja koji se godinama unazad ignorišu i nagomilavaju i koje su omogućile da se ovaj i ovakav slučaj dogodi. Naime, iako se trenutna gradska vlast, kao i ona koja joj je prethodila, hvale kako su postigle veliki uspeh u uvećanju broja dece upisane u beogradske vrtiće (a zašto samo beogradske, pitamo se), što su populistički krunisale ovogodišnjim obezbedjivanjem “besplatnih vrtića za sve” (sem naravno marginalizovanih grupa, koje su već godinama unazad praktično isključene iz ove usluge) – kvalitet boravka dece u beogradskim vrtićima ostaje upitan, na šta nas upućuje ovaj, a i brojni drugi slučajevi kojima smo poslednjih godina bili svedoci.
Kontrola kvaliteta rada predškolskih ustanova u Beogradu skoro je nepostojeća i, u slučaju privatnih vrtića, svodi se na kontrolu uslova koje treba da ispunjava predškolska ustanova za početak rada u pogledu prostora, opreme, didaktičkih sredstava i zaposlenih. Pored ispunjavanja uslova pri osnivanju, privatne (kao i državne) PU se dalje teorijski proveravaju kroz samovrednovanje, koje bi moralo da se sprovodi svake godine, i kroz spoljašnje vrednovanje koje bi moralo da se sprovodi jednom u šest godina. Iako Pravilnik o vrednovanju kvaliteta rada PU propisuje obavezu spoljašnjeg vrednovanja kvaliteta rada, do sada u Beogradu ni jedna privatna PU nije vrednovana od strane spoljašnjih evaluatora Ministarstva prosvete, a nema podataka o tome da li se u privatnim vrtićima sprovodi proces samovrednovanja.
Dakle, jednom osnovani, privatni vrtići mogu praktično raditi sta im je volja, a državni, zbog hroničnog nedostatka ulaganja, mogu nastaviti da propadaju noseći sa sobom u ovom slučaju kvalifikovan, ali i mizerno plaćen kadar.
Ne davimo Beograd se već godinama kroz svoj program zalaže za poboljšanje kvaliteta PU kroz, pre svega: kontrolu kvaliteta rada PU, stručnu podršku i razvoj vaspitačkog i drugog osoblja, omogućavanje odgovarajućih uslova rada, otvaranje prostora za veće učešće roditelja u radu, smanjenje maksimalnog broja dece po vaspitaču / vaspitačici, kao i otvaranje PU u vlasništvu grada.
Više o našem planu poboljšanja kvaliteta PU pogledajte ispod:
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






