Zagađenje vazduha ostavlja ozbiljne posledice po sve naše građane. Ono izaziva bolesti pluća i srca, moždani udar, sterilitet, kao i brojne druge probleme. Troškovi lečenja obolelih mere se milijardama evra koje kroz zdravstveni sistem, plaćamo svi. Najteža posledica svakako je činjenica da oko 15 hiljada ljudi svake godine umre od posledica zagađenja.

Najčešći izvori zagađenja su velika energetska i industrijska postrojenja u okolini naših gradova, a posebno kada ona koriste fosilna goriva lošeg kvaliteta. Zatim veliki broj malih ložišta na koje se greju domaćinstva, koja u zbiru postaju veliki zagađivači gradova ili saobraćaj koji je posebno važan za specifične delove urbanih sredina. U različitim gradovima ili u različitim delovima grada, pojedini zagađivači učestvuju u većoj ili manjoj meri.

Ne davimo Beograd ima plan kako da se izborimo sa zagađenjem vazduha.

1) Promenićemo način kako dobijamo energiju i umesto fosilnih goriva, kao što su ugalj ili mazut, početi da koristimo energiju sunca i vetra. Srbiji je neophodna energetska tranzicija i prelazak sa fosilnih na održive izvore energije, ali tako da ona ne ugrozi radna mesta velikog broja radnika koji rade u ovom sektoru.

2) Smanjićemo emisiju štetnih gasova pri dobijanju toplote, tako što ćemo obezbediti toplofikaciju gradova i prelazak domaćinstava sa individualnih ložišta, na sistem daljinskog grejanja. Hitno ćemo obezbediti da toplane koje koriste mazut pređu na goriva višeg kvaliteta. Građanima kojima je priključak na sistem daljinskog grejanja nedostupan, posebnim fondom ćemo pomoći da unaprede svoja grejna tela, a striktnim kontrolama tržišta obezbedićemo visok standard dostupnih goriva. Teret podizanja standarda grejanja ne sme pasti na leđa već osiromašenih građana.

3) Posebnim fondom i stimulacijama, poboljšaćemo energetsku efikasnosti objekata u kojima živimo i radimo i tako smanjiti potrošnju energije, zagađenje, ali i sopstvene troškove. Ovo je ujedno i velika prilika za nova radna mesta i zaradu velikog broja ljudi koji će na ovom velikom poslu raditi.

4) Striktnim kontrolama obezbedićemo da sva industrijska postrojenja poštuju najviše ekološke standarde, a ni u kom slučaju ne smemo dozvoliti izgradnju novih postrojenja sa prljavom tehnologijom, kao što su spalionica u Vinči, Rio Tinto, Ling Long i slični.

5) Planiranje i izgradnju saobraćajne infrastrukture fokusiraćemo na ulaganje u javni prevoz kako bismo rasteretili automobilski saobraćaj i smanjili i gužve i zagađenje. Kroz izgradnju infrastrukture i promociju alternativnog prevoza, obezbedićemo njegovo veće učešće u saobraćaju.

6) Redovno i tačno ćemo informisati građane tako da smo svi upoznati i sa rizicima i sa merama koje se preduzimaju da se unapredi kvalitet vazduha u Srbiji. Posebno ćemo raditi na informisanju osetljivih kategorija stanovništva, mladih i dece kako bi na pravi način mogli da se zaštite u danima ekstremnog zagađenja. Neophodno je obezbediti pravovremene zdravstvene savete i brigu za sve građane u danima kada je vazduh opasan po zdravlje.

Ne davimo Beograd je zajedno sa stručnjacima, udruženjima, aktivističkim grupama i organizacijama civilnog društva iz oblasti zaštite životne sredine razvio čitav set detaljnih i konkretnih mera kojima će se obezbediti ostvarivanje ovih 6 ciljeva za unapređenje kvaliteta vazduha u našim gradovima.

Svojim potpisom, sprovođenje ovih mera već je podržalo preko 17 hiljada građana, a i vi to možete uraditi na ovom linku.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.