Urušavanje zdravstva nije tek apstraktan, politički koncept. To je proces koji se direktno odslikava na život i nepotrebnu smrt svih nas. Ono što se dešava u bolnici u Čačku nije tek događaj izolovan od sistema koji je SNS postavio – sistema krađe, postavljanja podobnih, partijski lojalnih direktora i urušavanja javnog zdravstva zarad jačanja interesa privatnog kapitala.

Ove smrti mogu biti posledica brojnih stvari. Možda su i posledica činilaca nad kojima niko, pa ni hirurzi i anesteziolozi nisu imali kontrolu (što se nažalost u medicini dešava). Ipak, u zemlji gde su skoro svi direktori zdravstvenih ustanova u v.d. statusu da bi bili lako smenjivi od strane ministra Zlatibora Lončara, ovakve stvari imaju veću šansu da se dogode. Takvo rukovodstvo će biti lojalno pre svega SNS i onima koji su ih postavili, a ne kolegama i pacijentima. Ako nije zbog rukovodstva, možda je zbog premorenosti osoblja koje radi u lošim uslovima u javnom zdravstvu, koje država posmatra samo kao opterećenje budžeta, a ne investiciju u dobrobit i zdravlje populacije. Šta god da je razlog, svakako je vreme da razumemo da je ulaganje u zdravstvo – ulaganje u društvo, a kroz to i u svakoga od nas ponaosob, čak i kada imamo sreću da nam zdravstvene usluge nisu potrebne. A ova vlast ne ulaže, ni finansijski, ni kroz promovisanje pojedinaca visokog kvaliteta. Negativna selekcija, zato, dolazi na naplatu.

Jedna od važnih promena u zdravstvu za koje se ZLF zalaže je promena zakona, kojom će o izboru direktora zdravstvenih ustanova odlučivati zaposleni u tim ustanovama, pacijenti i lokalna zajednica, jer oni najbolje znaju ko je kakav. Zalažemo se da se prekine začarani krug u kom svaka partija po dolasku na vlast postavlja svoje kadrove, zalažemo se za departizaciju direktorske funkcije u javnom zdravstvu.

ZLF ne poziva SNS da “uradi nešto” jer znamo da je besmisleno. Kriminalna hobotnica neće uraditi ništa sem da zaštiti sebe kao što je i do sada radila. Umesto toga, pozivamo ljude da otvore oči i vide da je borba protiv režima Aleksandra Vučića borba za naše živote.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.