
Jedan dan deli nas od izbora za narodne poslanike i odbornike Skupštine Grada Beograda, raspisanih za 17. decembar 2023. godine. Pored ozbiljnih i brojnih neregularnosti koje su obeležile dosadašnji izborni proces, od juče smo suočeni sa još jednom koja može narušiti integritet procesa i kojoj će se potpisnici ovog saopštenja suprostaviti.
Reč je o tome da nijednim aktom Republičke izborne komisije i Gradske izborne komisije (dalje: GIK) nije uređeno pitanje čuvanja izbornog materijala nakon glasanja – od njegove predaje po završetku glasanja do utvrđivanja konačnih rezultata glasanja. Iako je predsednik GIK najavio da će ovo pitanje biti uređeno posebnom odlukom koja će se doneti do dana održavanja izbora, to ipak nije učinjeno. Zbog toga su predstavnici nekoliko lista u GIK podneli inicijativu predsedniku te komisije za hitno sazivanje sednice na kojoj bi se razmotrio predlog odluke o čuvanju izbornog materijala. Predlog ove odluke, koju su sastavili članovi GIK, predviđao je angažovanje policije u obezbeđivanju izbornog materijala, mogućnost izbornim listama da imenuju svoje predstavnike koji će zajedno sa policijom dežurati ispred prostorija sa izbornim materijalom i strogu kontrolu pristupa izbornom materijalu u slučajevima propisanim zakonom, na način koji garantuje sprečavanje mogućih zloupotreba. Ovaj predlog je u celosti odbijen.
Po rečima predsednika i sekretara GIK, izborni materijal će se dobro čuvati u tri prostorije u suterenu zgrade Gradske uprave Grada Beograda i biće pod video nadzorom, a policija i komunalna milicija će dežurati “ispred zgrade”Gradske uprave Grada Beograda. Ove prostorije nisu ni izbliza adekvatne za čuvanje izbornog materijala iz razloga što se ulazi u dve od tri prostorije ne nalaze pod direktnim video nadzorom, što poseduju otvore za kablove i ventilaciju kroz koje je – uz veći ili manji napor – moguće ući, i što je do jedne od ove tri prostorije moguće dospeti iz Poštanske štedionice i preko zadnjeg parkirališta Gradske uprave – tj. mimo glavnog prilaza.
Podsetimo da zakon dozvoljava kontrolu zapisnika o radu biračkih odbora 48 časova nakon zatvaranja biračkih mesta i da se ta kontrola se vrši upravo uvidom u glasačke listiće, odnosno izborni materijal. Bez adekvatne zaštite izbornog materijala, integritet izbornog postupka može biti narušen, a stvarna volja birača neće moći da bude utvrđena.
Imajući na umu jučerašnju odluku GIK i nedostatak jasnih procedura za čuvanje izbornog materijala, potpisnici ovog obraćanja koji su članovi i zamenici članova GIK obaveštavaju javnost da će učiniti sve da zaštite izbornu volju birača. Zapisnici o radu biračkih odbora će biti sačuvani odmah po završetku rada biračkih odbora, a članovi GIK će organizovati i smenska dežurstva ispred prostorija u Gradskoj upravi u kojima će se čuvati izborni materijal, kako bi sprečili krivotvorenje izbornog materijala i obezbedili da glasovi birača budu sačuvani.
Potpisnici:
Božidar Vulić
Vladimir Matić
Vladica Ilić
Danko Manojlović
Darinka Nađ
Dragan Maravić
Zoran Alimpić
Zorica Simenunović
Ivana Marković
Irena Ljubomirović Ivanković
Marko Perović
Rade Manović
Sofija Mandić
Stefan Đorđević
Pročitaj i ovo:
Dinić: Vlast pokazala nervozu i da ne ume da se nosi s opozicijom
Rastislav Dinić iz Zeleno-levog fronta smatra trodnevnu sednicu skupštine, na kojoj se raspravljalo o nepoverenju vladi, na zahtev opozicije, "izuzetno uspešnom, zato što je tokom ova tri dana rečeno toliko toga o kriminalnim greškama i katastrofalnim odlukama aktuelne vlade, ali i naprednjačko-socijalističke koalicije uopšte".
Izmenama Zakona o obrazovanju vlast nastavlja rat za političko preuzimanje škola
Zeleno-levi front upozorava da predložene izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja predstavljaju ozbiljan udar na autonomiju škola, demokratsko upravljanje obrazovnim sistemom i prava svih koji u njemu učestvuju – učenika, roditelja i nastavnika.
Đorđević: Ustavni sud je aktivan samo kada to odgovara nekome iz režima
Kopredsednica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević ocenila je da je Ustavni sud, koji godinama ne postupa po brojnim zahtevima opozicije, prilično neaktivan kada je reč o njihovoj osnovnoj funkciji - kontroli ustavnosti i zakonitosti, ali da je aktivan kada to odgovara nekome iz vlasti.






