U prethodnih nedelju dana dve žene ubili su njihovi partneri i to na teritoriji opštine Zemun i grada Subotice. Ove godine ubijeno je najmanje 23 žena, a tokom 2021. godine je zabeleženo najmanje 20 slučaja femicida.

Pozivamo nadležne državne organe da detaljno utvrde da li je došlo do propusta u postupanju zaposlenih u tužilaštvu, Osnovnom javnom tužilaštvu, policijskim upravama i centrima za socijalni rad, kako bi se sprečilo da se ti propusti ponove. Takođe, apelujemo na medije da se pri izveštavanju o femicidu i nasilju prema ženama pridržavaju etičkih normi i uputstava grupe Novinarke protiv nasilja.

Sprečavanje femicida zahteva snažnu institucionalnu i društvenu reakciju, a imajući u vidu da u Srbiji ne postoji zvaničan registar femicida, već podatke dobijamo od organizacija civilnog društva koja prate medijska izveštavanja o ubijenim ženama, stvarni broj ubijenih žena u kontekstu porodičnog nasilja može biti značajno veći. Pozivamo institucije da pokažu i konkretnu volju u suzbijanju femicida i registruju svaki femicid, kao i da svi institucionalni akteri ujednače svoje postupanje tako da sve žrtve ostvare svoje pravo na zaštitu.

Nasilje je prisutno u javnom govoru i prostoru, od ulice do Skupštine, te se preliva i na porodično nasilje koje je sistemski problem celog društva. Pokret Ne davimo Beograd ima politiku nulte tolerancije na nasilje na svim nivoima i bori se za bezbedno društvo na svim nivoima.

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.