Profesor Fakulteta političkih nauka i poslaik ZLF-a Đorđe Pavićević, smatra da je nezahvalno porediti događaje iz 1996/97. godine i ove sada, jer se sličnost svodi na pat poziciju u kojoj su se našli student i građani sa jedne strane i policija sa druge strane.

„Gotovo sve drugo je različito. Problem koji je izazvao blokade nije isti, jer se radilo o sprečavanju protesta povodom nepriznavanja izbornih rezultata, a ni polarizacija nije ista, tada je policija blokirala studente i građane da ne protestuju, danas ona štiti RTS od nezadovoljstva građana i njihovog besramnog izveštavanja tokom prethodnih trinaest godina, koje doduše, podseća na sramno vreme kada smo RTS-a nazivali TV Bastilja, devedesetih godina“, napominje poslanik ZLF-a.

Prema njegovim rečima probijanje blokade, tačnije kordona policije koji je više od sedam dana, na veoma niskim temperaturama, stajao spram studenata i građana u Kolarčevoj ulici u januaru 1997. godine, omogućilo je dalji nastavak šetnji i protesta.

„Probijanje blokade danas značilo bi nastavak neometanog rada RTS. Teško je zamisliti autoritet koji bi to mogao da učini, osim da se neko potrudi i ispuni dosta jednostavan zahtev da se otkoči blokirani izbor članova REM-a, a ne da Olivera Zekić i direktorka Rajka Galin Ćertić gospodare tom institucijom“, pojašnjava Pavićević.

Blokada RTS-a, kako kaže, rezultat su blokada institucija koju sprovodi ova vlast i što pre se ove institucije odblokiraju, nestaće i potreba za blokadama od strane građana.

„Zbog toga je najbolje rešenje da se skupštinski odbor Narodne skupštine sastane i da razreši situaciju tako što će ponovo pokrenuti postupak za izbor novih članova REM-a“, zaključuje Đorđe Pavićević.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.