Pokret Ne davimo Beograd poziva Urbanistički zavod Beograda da se u što skorijem roku oglasi i iznese informacije da li se izmenama urbanističkih planova višeg ranga, otvara mogućnost izgradnje gondole na Kalemegdanu. Ovaj projekat naneće nemerljivu štetu jednom od najvećih kulturno-istorijskih spomenika Srbije i od velikog je društvenog značaja da znamo da li se u urbanističkim planovima koji su trenutno u proceduri ili izradi, nastavlja nametanje ovog štetnog projekta.

Na primeru gondole na Kalemegdanu možemo videti kako se, zarad interesa pojedinaca bliskih vlasti, pravi potpuni haos u urbanističkom planiranju našeg grada. Zbog velikog finansijskog interesa investitora, plan nižeg reda, plan detaljne regulacije (PDR) kojim je predviđena gradnja gondole, usvojen je uprkos tome što planovi višeg reda, i Plan generalne regulacije (PGR) i Generalni urbanistički plan (GUP) ne dozvoljavaju izgradnju žičare na tom području. Zbog ovoga se Ne davimo Beograd već obraćao Ustavnom sudu.

Oba ova plana koja ne dozvoljavaju izgradnju gondole, pretrpeće uskoro promene. PGR je u fazi javnog uvida, a GUP u izradi i trebalo je u martu da bude na ranom javnom uvidu.

Pokret Ne davimo Beograd zato zahteva od Urbanističkog zavoda Beograda odgovor da li izmene planova višeg reda predviđaju omogućavanje izgradnje skandaloznog projekta gondole na Kalemegadnu?

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.