
I svaki student koji bi profesoru rekao da će saobraćajne gužve rešiti sa više traka bi verovatno pao na ispitu.
Na našu žalost, a i na štetu, gradonačelnika nema ko da obori na ispitu, dok se igra sa novcem i vremenom 2 miliona Beograđana.
Da stvar bude još gora, on pomenuti projekat širenja Bulevara Zorana Đinđića naziva “Mali metro” i kaže, citiramo “Ovu deonicu od Novog Beograda do Slanačkog puta slobodno možemo nazvati „Mali metro”, jer će se preko Novog savskog mosta, tunela i proširene Višnjičke ulice brže stizati nego budućom linijom metroa – kazao je prvi čovek prestonice”
Da je dorastao svojoj funkciji, gradonačelnik bi znao da se u gradovima metro gradi upravo da bi brzinom i kapacitetom bio konkurentan privatnom automobilu, jer bi udovoljavanje svim vozačima automobila na način koji to gradonačelnik zamišlja, pretvorilo gradove u ogromne parkinge, ispresecane stotinama tunela i vijadukta, u kojima bi bilo neprijatno živeti. Troškovi i šteta od takvih saobraćajnih rešenja za društvo bi bili ogromni – u prostornom i finansijskom smislu, kao i u smislu zaštite životne sredine od buke i zagađenja.
I umesto da naprednjačka vlast hitno uzme kredite i počne sa unapređivanjem postojećih šinskih sistema, Bg voza i tramvajske mreže, umesto da se proširi mreža žutih traka za javni prevoz i mreža biciklističkih staza, poseže se za populističkim merama širenja već protočnih bulevara, u kojima bi se već sad bez problema mogle iscrtati žute trake i bez dodavanja novih saobraćajnih traka.
Sa druge strane, gradska vlast Beograda je čak ukinula žutu traku u ulici Omladinskih brigada iako ima tri saobraćajne trake po smeru, a saobraćajna policija u špicu preko Brankovog mosta kroz žutu traku propušta sav saobraća uključujući i privatne automobile. Na ovaj način se potpuno obesmišljava koncept javnog prevoza kao prioritetnog vida transporta u gradu i pokazuje se koje su prave namere gradskih vlasti kada šire gradske bulevare, a to je da se gradski prevoz degradira i da se da prednost privatnim automobilima.
Pokret Ne davimo Beograd se odlučno suprostavlja ovakvom konceptu rešavanja saobraćajnih problema i predlaže da se hitno krene sa razvojem podzemne železnice u skladu sa potrebama građana a ne tajkuna, da se Bg voz unapredi sa novim garniturama i da se produži do Pančeva, Nove i Stare Pazove, da se tramvajima u saobraćaju da veća prednost i autonomija, da se stari tramvajski most opredeli samo za javni prevoz i taksi vozila. Potrebno je saobraćaj u gradu rešavati tako što će se u prvi plan staviti javni prevoz i pešačenje, zatim bicikl i mikromobilnost, pa tek onda privatni automobil.
Gradonačelnik Šapić se očigledno ne razume u svoj posao, a izgleda da nema nikog u svom okruženju ko bi ga savetovao da je ovo što radi u saobraćaju pogrešno, što se očigledno vidi i po konstantnim promenama kursa i lutanju u rešavanju problema gradskog prevoza, ali i i po pitanju razvoja saobraćajne infrastrukture.
Pročitaj i ovo:
Lazović: Srbiji je potrebna proevropska vlast koja će učiniti da što pre uđemo u EU
Narodni poslanici, nakon što su izabrali sudije Ustavnog suda, razmatrali su Predlog zaključka o Izveštaju Evropske komisije za Srbiju za ovu godinu, za koji narodni poslanik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović kaže da je “papirčić” pun opštih mesta koji ne sumira suštinske kritike Izveštaja EK.
Dr Sonja Žakula, lični stav: Šta je dobar zoo vrt?
Instinktivno i bez mnogo razmišljanja, iz pozicije ljubiteljke životinja, na pitanje iz naslova bih odgovorila da je jedini dobar zoološki vrt – zatvoren zoološki vrt.
Biljana Đorđević: U Srbiji postoji slaba ustavna kontrola tipična za autoritarne režime
Bolna je činjenica da u Srbiji postoji slaba ustavna kontrola, tipična za autoritarne režime i da Ustavni sud osnovni test ustavne demokratske države - ne ispunjava.






