Predstavnici pokreta Ne davimo Beograd, Biljana Đorđević i Luka Petrović, učestvovali su na konferenciji “Leva opozicija i beogradski izbori: perspektive i planovi” održanoj u subotu 30. oktobra u organizaciji Socijaldemokratskog kluba i Fondacije Fridrih Ebert.
Biljana Đorđević je na panelu o perspektivama saradnje opozicije na izborima za Grad Beograd istakla važnost beogradskih izbora ne samo za Beograđane i Beograđanke već i za ostatak Srbije, kako zbog toga što je potencijalna pobeda u Beogradu značajan korak ka oslobađanju Srbije, tako i zbog toga što su brojni štetni projekti u Beogradu finansirani iz budžeta koji pune svi građani Srbije. Ona je predstavila predlog NDM BGD “Put do pobede” o saradnji opozicionih stranaka i objasnila da je predlog NDM BGD o izlasku na izbore u više programskih kolona ono što izvodi više birača na birališta i donosi veći sinergetski efekat od insistiranja na jednoj koloni. To potvrđuju i istraživanja koja takođe pokazuju da je Beograđanima nevažno pitanje o broju kolona već da žele da vide da opozicija može da se suštinski dogovori oko koordinisane strategije koja vodi ka pobedi. Dogovor o međusobnom nenapadanju i zajedničkoj kontroli izbora može da bude deo jedne takve koordinisane strategije. Na panelu su govorili i Aleksandar Ivanović (SDS), Filip Tatalović (DS), Mila Popović (SSP) i Boban Stojanović.
Na drugom panelu „Šta zanima građane i građanke Beograda?“ učestvovali su Luka Petrović iz Ne davimo Beograd, Miloš Vučković iz Po meri metro i Milan Aleksić iz Demokratske stranke. U fokusu rasprave bili su predlozi politika koje će opozicione organizacije kandidovati na predstojećim beogradskim izborima.
Luka Petrović je istakao da je hitno potrebno reagovati na problem zagađenja vazduha u Beogradu. Kratkoročno, neophodno je Grad Beograd pruža pravovremene informacije, kako najugroženije grupe stanovništva ne bi izlazile napolje u periodima kada je vazduh izuzetno zagađen. Dugoročno, neophodno je sprovesti energetsku tranziciju kako bi se smanjio broj domaćinstava koja koriste nekvalitetna fosilna goriva za grejanje, pre svega, ugalj niske kalorične moći i drva. Pokret Ne davimo Beograd zalaže se za formiranje fonda za zamenu grejnih uređeja kako teret energetske tranzicije ne bi pao na najsiromašnije.
Osim toga, Petrović je rekao da su neophodne i mere u oblasti saobraćaja. Potrebno je stimulisati korišćenje javnog gradskog prevoza, a destimulisati korišćenje automobila. Zato je neophodno proširiti mrežu žutih traka u gradu, povećati broj vozila gradskog prevoza i, u trenucima izuzetno visokog zagađenja, ograničiti ulazak automobila u centar grada.
Na pitanje o planiranoj izgradnji metroa, Luka Petrović je naveo da je osnovni problem u tome što je izgradnja metroa planirana na osnovu interesa korumpirane političke i ekonomske elite. Dodatno, izgradnja metroa na Makiškom polju trajno će zagaditi izvorišta podzemnih voda, što će ugroziti redovno i kvalitetno snabdevanje vodom u Beogradu. Razgovor je moderirao Filip Lukić.
Pročitaj i ovo:
Veliki intervju Biljane Đorđević za portal Monitor
Vučić je bolje od Miloševića čitao globalni trenutak. I djeluje da on i sad čeka da se javi za njega povoljniji međunarodni trenutak za razriješenje političke krize. Ali, prvi put, taj za njega povoljniji trenutak neće doći - rekla je kopredsednica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević.
Lazović: Ne vidim da od podrške studentima ima boljeg predloga
„Ni u jednom trenutku ne mogu da zamislim da ZLF bude konkurencija studentima. Takođe, ne vidim da od podrške studentima ima boljeg predloga. ZLF-u je glavni cilj pobeda nad kriminalnim režimom čemu želimo da damo svoj maksimalni doprinos kroz zajedničku borbu“, kaže za Danas Radomir Lazović, kopredsednik Zeleno levog fronta.
ZLF predložio izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja – STOP PARTIJSKI POSTAVLJENIM DIREKTORIMA ŠKOLA
Zeleno-levi front je predložio set izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, kojim se ukidaju samovolja ministara i partijsko postavljanje direktora škola, kao i politički uticaj na školski život, a daju mnogo veća ovlašćenja i odgovornost školskim odborima odnosno roditeljima đaka i kolektivu škola.







