Formiranje Alimentacionog fonda je dobro rešenje da bi se zaštititila deca i da bi im se obezbedila osnovna sredstva za život,
ali ovakav predlog Zakon o osvarivanju prava iz Alimentacionog fonda sadrži tri ključne mane koje su na štetu deteta.
Prva je što se od izvršitelja traži da ne naplaćuje alimentaciju od roditelja dva meseca od kada se dete obrati javnom izvršitelju. Ovakav predlog dodatno dete ostavlja bez sredstava za život. Nema nijednog racionalnog objašnjenja zašto bi se detetu nanosila šteta, a štitio roditelj koji ne plaća alimentaciju.
Drugi nedostatak ovog zakona je što dete može maksimalno da dobije 25.000 dinara od Alimentacionog fonda što prerdstavlja minimalni iznos po roditelju koji je odredilo Ministarstvo za brigu o porodici. To znači da je za zakon odredio da je za dete iz Alimentcionog fonda može dad dobije manje od minimuma.
Treći i najozbiljniji nedostatak vezan je za vraćanje alimentacije Alimentacionom fondu. Po rešenju iz predloga, dete može biti višestruko oštećeno. Zakon obavezuje dete da vraća alimentaciju koju je primilo, ako roditelj koji ga nije izdržavao premine, a dete je naslednik.
Položaj deteta se tako dodatno otežava kada Alimentacioni fond potražuje od deteta kroz sudski spor i kamatu što znači da ako je dete za deset godina primalo mesečno 210 evra, ono će za taj mesec morati da vrati između 500 – 600 evra. Ovakvo rešenje nam pokazuje da će Alimentacioni fond zaraditi na štetu deteta i dobiti tri puta više novca od onog što je dalo detetu. Ako se prihvati rešenje iz zakona, dete se stavlja u položaj dužnika koji ima i dužnik koji je podigao potrošački kredit. Pošto Alimentacioni fond mora da tuži dete koje je nasledilo roditelja koji ga nije izdržavao, moramo da dodamo i sudske troškove koji isto padaju na teret deteta.
Dete je višestruka žrtva, roditelja koji ga nije izdržavao i sistema koji mu traži da vrati alimentaciju, kamatu na alimentaciju koju je primio i sudske troškove.
Pročitaj i ovo:
Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?
Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.
ZLF Užice: Ljudi koji su uništili užičko pozorište moraju da odu
Kolektivna ostavka Upravnog odbora Narodnog pozorišta Užice potvrđuje potpuni slom upravljanja ovom ustanovom.
Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu
Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.







