Pred vama su rezultati velikog istraživanja stavova članova, članica i simpatizera Ne davimo Beograd o radu pokreta. Istraživanje smo sproveli u formi online ankete u kojoj je učešće uzelo čak tri hiljade građana i građanki iz užeg kruga ljudi koji prate rad Ne davimo Beograd. Iako ovo istraživanje nije reprezentativno u pogledu opšte populacije, ono nam znači kako bismo bolje sagledali šta smo radili dobro, a gde smo grešili, kao i u kom pravcu bi voleli da pokret ide u budućnosti.
Pozivamo vas da pogledate i rezultate istraživanja o glavnim problemima Beograda i Srbije u tekstu: “Pitali smo vas: Šta su najveći problemi u Beogradu i Srbiji?”
Velika većina ispitanika ocenila je rad Ne davimo Beograd kao dobar (52,7%) ili izrazito dobar (25,2%). Ovako dobar rezultat ne iznenađuje s obzirom da je istraživanje sprovedeno u krugu pratilaca rada pokreta. Ocenu 3 dalo je 10% ispitanika, dok najniže ocene 1 i 2 imaju 1% odnosno 0,4%. Zaposleni u javnom sektoru, učenici/studenti, kao i penzioneri su češće od drugih davali ocenu 5. Prosečna ocena Ne davimo Beograd je 4,33.
Kao najveća prednost Ne davimo Beograd ističe se aktivizam i rad na terenu (36%), zatim konkretne politike i predlozi rešenja koja pokret nudi za probleme (20%). Nove i nekompromitovane ljude navelo je 13% ispitanika. Među ženama i visokoobrazovanima češće se ceni aktivizam i rad na terenu Ne davimo Beograd, dok s druge strane učenici i studenti nadprosečno ističu komunikaciju s javnošću kao prednost pokreta.
Šta je po Vama, najveća prednost Ne davimo Beograd? (%)
S druge strane, kada su u pitanju mane pokreta, najveći broj ispitanika izjasnio se za ograničenost delovanja na nivou Beograda (26%), zatim slede infrastruktura i resursi za šta se izjasnio svaki peti ispitanik (21%). Manjak političkog iskustva kao najveću manu pokreta vidi 10% ispitanika. Takođe, veliki broj ispitanika (17%) nije znao da se izjasni, dok samo 4% ističe nepostojanje lidera. Među ispitanicima različitog radnog statusa, penzioneri su više od drugih isticali nedostatak političkog iskustva kao najveću manu.
Šta je po Vama, najveća mana Ne davimo Beograd? (%)
Pristupačnost pokreta najčešće je ocenjivana ocenom 4 i 5. Očekivano, nešto višu ocenu dali su ispitanici-članovi pokreta, kod kojih je prosečna ocena 4,08, dok je za simpatizere pokreta, prosečna ocena za pristupačnost 3,93.
Ispitanike smo pitali da li bi bili spremni da se politički aktiviraju u svojoj zajednici kroz pokret Ne davimo Beograd, a mišljenja su podeljena: 48% je navelo da razmišljaju o aktivnijem uključivanju, dok je 49% dalo odričan odgovor. Gledano prema radnom statusu, studenti su nadprosečno odgovorili da razmišljaju da se više aktiviraju u svojoj zajednici kroz rad Ne davimo Beograd (61%), a najmanje penzioneri (40%). Po starosnim kategorijama, postoji jasno uočljiva pravilnost – procenat raste sa mlađim ispitanicima, dok opada kod starijih kategorija.
Što se tiče razloga za neaktiviranje kroz pokret, svaki treći ispitanik (32%) navodi nedostatak vremena kao glavni razlog za to što ne žele da se aktivnije uključuje u rad pokreta Ne davimo Beograd. Skoro svaki peti ispitanik (17%) ne može da proceni razlog, dok 14% pratilaca kaže da ih politika ne zanima. Mlađi od 50 godina i učenici i studenti nadprosečno ističu nedostatak vremena kao razlog koji ih sprečava da se aktiviraju.
Koji je prevashodni razlog zbog kojeg ne biste želeli da se više aktivirate u lokalnoj zajednici kroz Ne davimo Beograd? (%)
Kada je u pitanju praćenje rada pokreta Ne davimo Beograd, više od svakog trećeg ispitanika (38%) je navelo da rad prati povremeno (barem jednom nedeljno) a 30% da prati često, odnosno više puta nedeljno. 15% se izjasnilo da prati retko – nekoliko puta mesečeno, svaki deseti ispitanik svakodnevno (9%), dok 7% ispitanika rad pokreta prati vrlo retko (jednom mesečno ili ređe).
Ogromna većina ispitanika, čak 65% je navelo društvene mreže kao glavni izvor informisanja o radu pokreta, zatim slede onlajn portali sa 22%. Zanimljivo, samo 4% pratilaca se informiše preko tradicionalnih medija – televizije i štampanih medija. Preko sajta Ne davimo Beograd se informiše 5% ispitanika, dok samo 1% direktnom komunikacijom sa članovima pokreta. Oko 4% ljudi navelo je neke druge kanale informisanja među kojima su najdominantniji mejlovi (newsletter) i viber grupa.
Kojim kanalima se najčešće informišete o radu Ne davimo Beograd? (%)
Kod pitanja saradnje Ne davimo Beograd sa drugim političkim akterima, najveći broj ispitanika (36%) smatra da Ne davimo Beograd treba da sarađuje i sa lokalnim političkim akterima i sa opozicionim strankama, dok svaki četvrti ispitanik smatra da su to samo lokalni politički akteri. S druge strane, svaki deseti ispitanik smatra da su to samo opozicione stranke. 11% pratilaca smatra da pokret ne treba da sarađuje ni sa kim, a ovaj odgovor je izraženiji među mlađim kategorijama ispitanika.
Sa kim bi Ne davimo Beograd prevashodno trebalo da sarađuje? (%)
Kada je u pitanju politička opcija koja je najbliža ispitanicima ne računajući Ne davimo Beograd, svaki treći ispitanik ne bi izabrao nijednu opciju, dok 11% pratilaca ne može da proceni. Slede Stranka slobode i pravde sa 13%, zatim druge lokalne organizacije sa 10%. Što su ispitanici mlađi, više se izjašnjavaju da im nijedna stranka nije najbliža sem Ne davimo Beograd, dok je starijim kategorijama obrnuto – procenat pada što su ispitanici stariji.
Ne računajući Ne davimo Beograd, koja politička opcija Vam je najbliža? (%)
U narednom periodu nastavićemo sa sprovođenjem istraživanja koristeći sve dostupne alate kako bismo što bolje odgovorili na potrebe građana i ponudili konkretna rešenja za probleme sa kojima se naš grad i naše društvo suočavaju.
Detaljnije o tome šta ispitanici misle o najvećim problemima u Beogradu i Srbiji možete čitati u tekstu: “Pitali smo vas: Šta su najveći problemi u Beogradu i Srbiji?”
Pročitaj i ovo:
Saopštenje Zeleno-levog fronta povodom Dana Evrope: Srbija pripada Evropi – Evropa ne pripada tiranima
U trenutku kada studenti iz Srbije trče, hodaju i voze bicikle ka Briselu i Strazburu, pokazujući simbolično i stvarno, da Srbija pripada Evropi, Zeleno-levi front izražava punu podršku njihovoj misiji i poručuje: budućnost Srbije je u ujedinjenoj Evropi, a ne u Moskvi ili Pekingu.
Đorđe Pavićević o Vučićevim preračunima
Narodni poslanik Zeleno-levog fronta i profesor Fakulteta političkih nauka Đorđe Pavićević za „Vreme” kaže da ono što deluje jasno je da Vučić ne želi sada da raspiše izbore.
Zajednička izjava lidera Evropske zelene partije povodom Dana Evrope 2025: ZELENI POZIV ZA DEMOKRATSKU, UJEDINJENU I FEDERALNU EVROPU
Ovog Dana Evrope, sećamo se onih koji su se oduprli nacizmu i fašizmu 1945. godine. Sada je na nama red da se odupremo i nastavimo ovaj mirovni projekat.