Jelena Vasiljević, koordinatorka grupe za obrazovanje Ne davimo Beograd. Foto: Vladimir Živojinović
Kvalitetno obrazovanje mora biti savremeno, sveobuhvatno i usmereno na podsticaj kritičkog i kreativnog mišljenja. Dobro društvo mora da učini kvalitetno obrazovanje dostupno svima i mora da vodi računa o potrebama i stavovima onih koji učestvuju u njegovoj izgradnji i realizaciji. – izjavila je Jelena Vasiljević, koordinatorka grupe za obrazovanje Ne davimo Beograd, najavljujući snažnije ukjučivanje pokreta u pitanja obrazovanja.
U sveopštem urušavanju kvaliteta života u našem gradu i našem društvu, u kome je životni standard srozan, vazduh i voda kriminalno zagađeni, a infrastruktura naših naselja zanemarena i uništena, ne smemo zaboraviti da razmišljamo o ulaganju u budućnost koje predstavlja obrazovanje. Bez ulaganja u unapređenje obrazovnih institucija, koje nam se pred nosom degradiraju, ne možemo zamišljati bolje sutra. Obrazovanje je svakako jedna od najvažnijih tema za svako društvo.
Izbijanje epidemije, vanredno stanje, i otežano izvođenje nastave u školama, ogolili su akutno sve hronične probleme obrazovanja u našem društvu. Nespremnost da se dalekosežno sagledaju uticaji ove krize na mlađe generacije i njihovo adekvatno školovanje ostaviće ozbiljne posledice. Isto kao i zanemarivanje mogućnosti i potreba nastavnog osoblja i svih koji sudeluju u kreiranju i izvođenju nastave. Skorašnje najave posebnih finansijskih i zdravstvenih mera zaštite usmerenih na neke delove javnog sektora, ali ne i na prosvetne radnike, dodatno izoštravaju ovaj problem.
Ne davimo Beograd najavljuje da će u svom budućem delovanju posebnu pažnju posvećivati i problemima obrazovnog sistema i obrazovnih politika u našem društvu. U godini kada bi trebalo započeti rad na novoj sveobuhvatnoj strategiji obrazovanja u Srbiji, želimo da osnažimo glasove unutar zajednice prosvetnih radnika i radnica koji se bore za svoj bolji položaj i bolje obrazovanje za mlade i stvoriti što bolje uslove za one kojima prepuštamo brigu o deci. Moramo zajedno otvoriti prostor za dijalog o tome kakvo obrazovanje želimo i koju mu ulogu dodeljujemo u društvu.
Pročitajte program Ne davimo Beograd za obrazovanje na linku.
Pažljivo pratimo sve promene u obrazovnim politikama i a izradili smo set mera za unapređenje obrazovanja kako bi naš obrazovni sistem služio izgradnji pravednijeg društva slobodnomislećih pojedinaca.
Ove mere podrazumevaju osnaživanje i veće uvažavanje glasova svih onih koje se obrazovanje najviše tiče, đaka, nastavnika i roditelja. Obezbedićemo uključivanje ekspertskog znanja i otvaranje širokog društvenog dijaloga o tome kakve promene želimo u našem obrazovnom sistemu. Takođe, neophodno je osavremenjivanje nastavnih programa i odustajanje od štetnog dualnog obrazovanja. Sva naša deca moraju imati jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, a planiramo uvođenje školskog prevoza i unapređenje bezbednosti u školama.
Dobar grad je grad u kome svi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, u kome se nove generacije ohrabruju da kritički misle i ostvaruju svoje ideje, i u kome se posebna pažnja posvećuje onima koji s tim mladim ljudima svakodnevno rade. Imamo plan kako da Beograd postane dobar grad za sve!
Pročitaj i ovo:
Lazović: BIA je radila za potrebe SNS-a, zbog čega treba otvoriti i pitanje zabrane te stranke
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je za N1, povodom saznanja da je bio pod tajnim nadzorom BIA i da su agenti, prema navodima ZLF-a, ulazili u njegov stan radi postavljanja uređaja za prisluškivanje, da služba treba da bude rasformirana, a odgovorni za eventualne zloupotrebe procesuirani.
Dobrica Veselinović: Mesne zajednice – Prostorije za građane ili stranačke aktiviste?
Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta smatra da je priča o prostorijama mesnih zajednica mnogo starija od aktuelnih zahteva zborova građana. Kako objašnjava, Grad Beograd je još pre više od decenije počeo da smanjuje mrežu mesnih zajednica, ustupa njihove prostorije drugim korisnicima i prodaje ih.
Marina Mijatović: Lekari ne smeju da iznose podatke o pacijentkinji
Tragičan porođaj u Opštoj bolnici u Novom Pazaru ponovo je u fokus stavio dugogodišnje primedbe na rad ginekološko-akušerskog odeljenja, ali i pitanje odgovornosti zdravstvenih institucija i zaštite prava pacijentkinja.







