Poslanička grupa Zeleno-levog fronta obratila se Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), povodom reakreditacije Zaštitnika građana Zorana Pašalića.

Potkomitet za akreditaciju GANHRI je već 2021, kada je Pašalić zadržao status „A” izrazio zabrinutost zbog načina njegovog izbora, selektivnog postupanja i slabe saradnje sa civilnim društvom. Pet godina kasnije, nijedan od tih problema nije rešen, a većina se produbila. U aprilu ove godine, čak 54 narodnih poslanika iz sedam poslaničkih grupa je podnelo predlog za razrešenje Zaštitnika građana, na kom se zasniva i dokumentacija koja je upućena GANHRI.

Kako je još leta 2025. upozorila tadašnja poslanica ZLF Jelena Jerinić, Pašalić je „jedini ombudsman u Evropi protiv koga je pokrenuto pet postupaka zbog mobinga”, dok je iz te institucije od 2017. do sad otišlo oko 40 zaposlenih, većinom žena. Prema navodima zaposlenih, Upravni sud je poništio neke od odluka o otkazima, a naknada štete iz budžeta procenjuje se na oko pet miliona dinara. Institucija godinama nema zamenike, iako ih zakon zahteva. Jerinić je tada istakla i da je Pašalić „uspeo da relativizuje i zataška skoro svaki veći slučaj policijske torture kao najbolji čuvar policijskih tajni – od ubistva Dalibora Dragijevića, do višesatnog policijskog maltretiranja LGBT osoba i 74-godišnjeg penzionera Ilije Kostića”. Isti obrazac nastavio se nakon prebijanja demonstranata, među njima i maloletnika, u Valjevu 2025. kao i povodom dokaza o špijuniranju novinara i aktivista.

Pašalićevo osporavanje pojma femicida ZLF je još 2023. ocenio kao sramno, a 16 organizacija civilnog društva zatražilo je u martu 2025. njegovo razrešenje, pre svega zbog predloga za suspenziju Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Brojne organizacije prekinule su saradnju sa tom institucijom u okviru Nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture.

„Zaštitnik građana treba da bude glas građana pred vlašću, a ne štit vlasti od građana. Kada Skupština odbije da se tim pitanjem bavi, obaveza nam je da na to ukažemo tamo gde se procenjuje da li je institucija zaista nezavisna”, izjavio je Radomir Lazović, predsednik Poslaničke grupe ZLF.

Od Potkomiteta smo zatražili da od ove institucije traži objašnjenje o postupcima zbog mobinga i nepopunjenim mestima zamenika, da se konsultuje sa organizacijama civilnog društva koje su prekinule saradnju i da 54 poslanička potpisa uzme u obzir pri oceni nezavisnosti Zaštitnika građana.

Zeleno-levi front će nastaviti da se bori da Srbija konačno dobije zaštitnika građana koji štiti sve građane – a ne samo one na vlasti!

Pročitaj i ovo:

MUP da objasni odakle 235.000 ličnih karata više za četiri meseca

Ukupan broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao je između 18. maja i 28. septembra ove godine za 235.000: sa 5.990.000 na 6.225.000, prema podacima samog Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku u istom periodu, nije porastao ni približno toliko.