Narodna poslanica Zeleno levog fronta Biljana Đorđević saglasna je da „Petrašinovićevi zakoni“ neće ništa suštinski promeniti.
“Konkretne preporuke koje su odabrali, koje nisu najvažnije, neće promeniti suštinske probleme našeg izbornog procesa, a to je pritisak na birače, funkcionerske kampanje, zloupotreba javnih resursa, nedostatak nezavisnog i još uvek nesređen birački spisak u koji građani još uvek nemaju razloga da imaju poverenje. Neke odredbe će olakšati neke manipulacije, ali one su se i do sada dešavale. Dakle, biće lakše uraditi neke stvari. Manipulacije nikad nisu zakonite, da se razumemo. Dakle, kada izigravate nameru, ideju nekakvog zakona, smisao nekog zakona, to nije legitimno”, navela je ona.
Ocenjuje da su preporuke ODIHR-a koje su uvrstili u izmene zakona samo mimikrija kako bi vlast mogla da predstavi da je nešto uradila.
“Suština je da mi nećemo izaći ni sa kakvim poboljšanjem. Posredno mogu da postanu gori. Mislim da je ovde glavni udar na demotivaciju ljudi. Dugo vremena smo proveli sa pitanjem izbornih uslova, ali to je nekako motivisalo ljude da budu demotivisani – zašto da izlazim na izbore ako se već krade i ne može ništa da se uradi. Mislim da je dobra ta promena da smo došli konačno do toga da su ljudi prihvatili da moramo da se borimo i da moramo da pobedimo i u ovakvim uslovima, a ovo je dodatno nešto što će možda nekoga demotivisati”, navela je Đorđević.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.







