Predstavnici proevropske opozicije održali su sastanak sa specijalnom misijom Evropskog parlamenta, koja je u poseti Srbiji. Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta je kazao da je evroposlanicima predočen set predloga koji bi pomogli da se prevaziđe kriza u Srbiji.

Lazović je na konferenciji za medije posle sastanka rekao da su se predstavnici opozicije fokusirali na to da evroparlamentarcima ukažu da je posle usvajanja rezolucija u Evropskom parlamentu došlo do prodibljivanja problema, da se zakoni koji se predlažu vezani za pravosuđe odnose na dodatnu kontrolu pravosuđa i gušenje vladavine prava, za koju je istakao da je bila jedan od najvećih problema u izveštajima Evropskog parlamenta i Evropske komisije.

Na sastanku su, prema Lazovićevim rečima, govorili i o nastavku represije nad građanima, upadima na fakultete, propasti izbora za članove REM, novim postavljenjima lojalnih policajaca, napadima na novinare.

Govoreći o predlozima koje su izneli pred evroposlanike, Lazović je rekao da su pozvali na kontinuirano angažovanje Evropskog parlamenta na razrešenju krize u Srbiji, dodajući da su za opoziciju to vanredni parlamentarni izbori.

Od evroposlanika je traženo I da se povlačenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkana uslovi striktnim sprovođenjem reformi.

“Ovo ne znači da opoziija traži da se Srbiji ukinu fondova, već da idu organizacijama civilnog društva i medjima koji se bore za demokratizaciju”, objasnio je Lazović.

Zatražene su i personalizovane sankcije za visoke funkcionere SNS I ljude poput aktuelnog načelnika UKP, a nekadašnjeg komandatna JZO Marka Krička.

“Zamolili smo Evropsku narodnu partiju (EPP) da razmotre da li da organizaciju kao što je SNS imaju u svom članstvu. Tražimo da se Evropska komisija direktnije uključi, a u budućnosti ćemo tražiti sastanke i boraviti u Briselu po ovom pitanju. Tražli smo da se i minimalni koraci koji se dese u Srbiji ne koriste da se zamagli suštinsko odsustvo pravih reformi koje bi Srbiju gurnule u članstvo u EU. Ovo je velika generacijska prilika koju imamo da Srbija bude članica EU do 2032. godine, a tako nešto je sigurno nemoguće sa SNS”, istakao je Lazović.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.