Dok je zemlja praktično u plamenu, režim pokušava da kroz brze izmene jednog od sistemskih zakona, proturi svoju agendu i obračuna se sa pobunjenim građanima i građankama. Prethodni pokušaj, iz oktobra 2024. je propao, a sadašnji predlog sadrži nova loša rešenja. Zeleno-levi front skreće pažnju javnosti na dve posebno problematične izmene Krivičnog zakonika – prva je bedan pokušaj da se izbegne kriminalizacija silovanja kao svakog nedobrovoljnog seksualnog odnosa, a druga je provlačenje dodatnih represivnih mera prema građanima i građankama koji protestuju – tobože zbog potrebe usklađivanja sa međunarodnim standardima. Poruka režima je jasna: država nije tu da ljudima omogući pravnu sigurnost, već da istakne svoju siledžijsku narav.
Umesto da se definicijа silovanja izmeni u skladu sa Istanbulskom konvencijom (Konvencija Saveta Evrope o sprečavanji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koju je Srbija potpisala i ratifikovala), sada se uvodi novo krivično delo – Obljuba bez pristanka. Naročito je licemerna lažna briga da se zaštite žrtve uvođenjem oštrije kazne za krivično delo Silovanje, jer se istovremeno uvodi i Obljuba bez pristanka, kao delo za koje su predviđene blaže kazne. Dakle, umesto da zaštiti žrtve silovanja, režim je samo uveo mogućnost da se blaže kazne počinioci, putem još jedne nelogične kvalifikacije. To je praktično priznao i sam ministar pravde, izjavom da je poenta uvođenja novog krivičnog dela “da se ne troši vreme na dokazivanje sile, pretnje”. Da je postojala stvarna namera predlagača da zaštiti žrtve silovanja, to je moglo da se reši izmenom već postojećeg krivičnog dela Silovanje.
Kao mera dodatne represije i zastrašivanja, režim je predložio zatvorske kazne za blokade saobraćaja sa samo jednom namerom – da spreči mirna okupljanja, kroz pretnje zatvorskim kaznama i finansijsko iscrpljivanje ljudi koji se okupljaju. U praksi smo već videli kako režim pokušava da prebaci teret odgovornosti za život i zdravlje ljudi na one koji se okupljaju. Na primer, tako što se angažuju kola hitne pomoći, sa ciljem da ih ljudi na protestu ne propuste i tako ugroze život pacijenata. Kako takve predstave nisu uspele, režim je smislio da građane i građanke na protestu kažnjava izmišljanjem krivičnih dela. Dodatno, namera je da se građani i građanke na protestu kazne tako što će biti odgovorni za „imovinu većeg obima”, kako bi se finansijski iscrpljivali kroz druge sudske postupke čiji će osnov biti krivična presuda. Šta je to imovina većeg obima i ko takvu imovinu poseduje – ostaje da vidimo na protestima.
Tražimo da se ove izmene obavezno povuku iz dalje procedure, a građane i građanke ohrabrujemo da nastave da koriste svoja Ustavom garantovana prava na slobodu okupljanja i slobodu izražavanja. Zeleno-levi front će, kao i do sada, nastaviti da pruža pravnu podršku svima koji trpe represiju režima, biće i dalje na ulicama zajedno sa građanima i građankama, i nastaviće da se zalaže za nultu toleranciju prema svim oblicima seksualnog nasilja, zlostavljanja, uznemiravanja i ucenjivanja.
Pročitaj i ovo:
Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?
Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.
ZLF Užice: Ljudi koji su uništili užičko pozorište moraju da odu
Kolektivna ostavka Upravnog odbora Narodnog pozorišta Užice potvrđuje potpuni slom upravljanja ovom ustanovom.
Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu
Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.







