Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović izjavio je pred sutrašnji sastanak sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, da očekuje da Evropska unija (EU) stane iza svojih vrednosti, umesto što podržava predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

„Očekujemo da EU stane iza svojih vrednosti, vladavine prava, uspostavljanja demokratskih institucija i procesuiranja odgovornih za korupciju, za šta se bore studenti i građani, umesto da podržava autokratskog vladara – Aleksandra Vučića“, rekao je Lazović za list Danas.

Lazović će se, zajedno sa kopredsednicom ZLF Biljanom Đorđević, u sredu u Beogradu sastati sa Martom Kos, a najavljuje da će od nje tražiti da EU izvrši pritisak na Srpsku naprednu stranku (SNS) kako se e bi ponovile malverzacije uočene tokom prethodnog konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

„Uspeli smo da zaustavimo proceduru prethodnog konkursa izbora članova koji je trebalo da dovede do toga da REM ne bude nezavisna, već režimska institucija“, naveo je on.

Lazović je izrazio nadu da će uz pomoć građana i EU, biti učinjen „korak više ka uspostavljanju nezavisnog i objektivnog REM-a, u skladu sa zakonom“.

Dodao je da će evropskoj komesarki za proširenje ukazati i na, kako tvrdi, ključni problem sa biračkim spiskom, koji se sastoji u tome da „SNS pokušava da zadrži mogućnost manipulacije“.

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.