Planiramo proširenje žutih traka u celom gradu i ukidanje parkiranja u bulevarskim ulicama sa žutim trakama, kako automobili pri manevrima uparkiravanja i isparkiravanja ne bi usporavali javni  prevoz. Na ovaj način ostaće više površine na površini ulice za zelenilo i uvođenje alternativnih vidova prevoza, dominantno bicikla. Takođe, sa izgradnjom garaža u blizini glavnih gradskih arterija smanjiće se takozvano cirkularno traženje uličnog parking koje često generiše i do 30 % saobraćaja.

Širenje mreže žutih traka radi ubrzavanja autobuskog i trolejbuskog saobraćaja: 

Prvo što ćemo uraditi da se iscrtaju žute trake u ulicama Cara Dušana, Džordža Vašingtona, 27. Mata i Kraljice Marije. To je bila velika propuštena prilika grada Beograda da unapredi saobraćaj i ozeleni ovaj deo grada, svaka sledeća rekonstrukcija ulica treba da izgleda upravo suprotno od toga što su građani doživljavali predhodnih godina i šta su na kraju dobili. Na Novom Beogradu proširenje  mreže žutih traka duž ulice Jurija Gagarina i spajanje sa bulevarom Milutina Milankovića. Nakon izgradnje obilaznice oko Beograda stvoriće se mogućnost da se i  autoput  tretira kao gradski bulevar i da se na njemu opredele žute trake za neometan javni saobraćaj.

Planiramo povezivanje žute trake u Bulevaru Vojvode Mišića sa žutom trakom  u Sarajevskoj. Uvodimo žutu traku u ulici Kneza Miloša od Mostarske petlje do zgrade Vlade, gde su najveće gužve u špicu. Duž Kneza Miloša ukidamo nelegalno ulično parkiranje i gradimo javnu garažu. U Takovskoj  i Cvijićevoj uvodimo žutu traku  od Glavne pošte do Bulevara Despota Stefana. Resavska ulica se pretvara isključivo u ulicu za javni saobraćaj i stanare. U Bulevaru Kralja Aleksandra od Ustaničke do Cvetkove pijace i od Vukovog spomenika do Glavne pošte uvodimo žute trakke. Takođe, uvodimo žute trake  od Vukovog spomenika do Rospi ćuprije kroz Ruzveltovu, Mije Kovačevića i Višnjičku. 

Bulevar Despota Stefana je jedna od najzagađenjijih saobraćajnica u Beogradu, a takođe  je i direktna veza Pančevačkog mosta, odnosno većine paliluskih naselja sa Trgom Republike. Kroz nju  svakog dana prolaze hiljade naših sugrađana sa leve obale Dunava, Višnjice, Višnjičke banje, Karaburme i iz Pančeva. Ulica je dobrim delom svoje dužine takozvanog ,,kanjonskog” tipa i u njoj se lakše zadržavaju izduvni gasovi motornih vozila. Imajući to u vidu,  ne samo da treba da se smanji nivo zagađenja i buke, već da se stvori lepši ambijent za život i boravak, a da se on učini protočnijim za pešake, bicikliste i vozila javnog prevoza.

Saobraćaj Bulevar Despota Stefana

Naš predlog za Bulevar Despota Stefana da se izgradi jedna (ili vise) podzemnih  garaža koje bi pratile tok ulice, a da se u istom broju ukinu parkinzi duž bulevara. A ispod garaže planirana je i linija metroa koja po važećem Planu generalne regulacije (PGR) ide ovom trasom. Ovim zahvatom bi se dobio širi prostor za pešake, mogućnost dodatnog ozelenjavanja i izdvojene široke biciklističke staze sa obe strane ulice za bezbedno i  brzo kretanje, kao i ubrzavanje kretanja javnog gradskog prevoza.

Uz ovaj predlog  i  izgradnju garaža ili parkirališta ,,Park&ride” uz Pančevački most ili u Krnjači obezbeđuje se mogućnost veće upotrebe javnog gradskog prevoza i  bicikala, tako što će automobile ostavljati kod mosta ili u Krnjači, dok će građani dalje nastavljati javnim prevozom, beovozom ili biciklom/javnim biciklom. 

Na odluku da ostave kola na obodu grada ili da krenu javnim gradskim prevozom u celosti, na korisnike utiče brzina dolaska do konačnog odredišta i komfor prevoza, kao i bezbeno i pristupačno mesto za ostavljanje privatnog vozila. Što se tiče biciklističkog saobraćaja kombinacija bicikl+voz se pokazala  kao dosta efikasna u mnogim zemljama Zapadne Evrope. Mogućnost da našim sugrađanima obezbedimo  mesto  gde mogu da ostave bicikl ili da ga iznajme u sistemu javnih bicikala svakako bi povećala  intenzitet biciklističkog saobraćaja na ovoj relaciji, a istovremeno smanjila zavisnost od automobila.

Ovo bi takođe bila i polazna osnova za rekonstruciju i urbanizaciju Višnjičke ulice koja je nastavak bulevara, kao i uvođenje tramvajskog saobraćaja kroz bašticu na sredini te ulice.

Sa različitim infrastrukturnim zahvatima, ali i podsticajnim merama da sugrađani pređu na održivije vidove transporta, a kasnije i ozelenjavanjem, moguće je stvoriti bulevar koji će biti čist, manje bučan i ugodan za život i boravak, ali i reprezentativan ulazak u centar grada sa Pančevačkog mosta.

Pročitaj i ovo:

Zdravko Janković: Brodovi-hoteli umesto uklonjenih splavova na Savi?

Lice starog Beograda polako, ali sigurno nestaje. Sa projektom Beograd na vodi korenito se promenio izgled grada na obalama i nastavlja da se menja. Proteklog vikenda raspisan je tender za čišćenje leve obale Save, od ušća do Gazele. Na tom prostoru trebalo bi da se izgradi međunarodno putničko pristanište za brodove hotele za izložbu EXPO.

Vlast najavljuje najveći udar na državne univerzitete do sada

Zeleno-levi front upozorava na opasne namere predsednika republike i Srpske napredne stranke da kažnjavanjem državnih univerziteta uništi visoko obrazovanje u Srbiji, koje je više od dva veka jedan od najvažnijih stubova moderne srpske državnosti, čak i pre nego što je moderna srpska država postojala.