
Zagađenje vazduha ostavlja ozbiljne posledice po sve naše građane. Ono izaziva bolesti pluća i srca, moždani udar, sterilitet, kao i brojne druge probleme. Troškovi lečenja obolelih mere se milijardama evra koje kroz zdravstveni sistem, plaćamo svi. Najteža posledica svakako je činjenica da oko 15 hiljada ljudi svake godine umre od posledica zagađenja.
Najčešći izvori zagađenja su velika energetska i industrijska postrojenja u okolini naših gradova, a posebno kada ona koriste fosilna goriva lošeg kvaliteta. Zatim veliki broj malih ložišta na koje se greju domaćinstva, koja u zbiru postaju veliki zagađivači gradova ili saobraćaj koji je posebno važan za specifične delove urbanih sredina. U različitim gradovima ili u različitim delovima grada, pojedini zagađivači učestvuju u većoj ili manjoj meri.
Ne davimo Beograd ima plan kako da se izborimo sa zagađenjem vazduha.
1) Promenićemo način kako dobijamo energiju i umesto fosilnih goriva, kao što su ugalj ili mazut, početi da koristimo energiju sunca i vetra. Srbiji je neophodna energetska tranzicija i prelazak sa fosilnih na održive izvore energije, ali tako da ona ne ugrozi radna mesta velikog broja radnika koji rade u ovom sektoru.
2) Smanjićemo emisiju štetnih gasova pri dobijanju toplote, tako što ćemo obezbediti toplofikaciju gradova i prelazak domaćinstava sa individualnih ložišta, na sistem daljinskog grejanja. Hitno ćemo obezbediti da toplane koje koriste mazut pređu na goriva višeg kvaliteta. Građanima kojima je priključak na sistem daljinskog grejanja nedostupan, posebnim fondom ćemo pomoći da unaprede svoja grejna tela, a striktnim kontrolama tržišta obezbedićemo visok standard dostupnih goriva. Teret podizanja standarda grejanja ne sme pasti na leđa već osiromašenih građana.
3) Posebnim fondom i stimulacijama, poboljšaćemo energetsku efikasnosti objekata u kojima živimo i radimo i tako smanjiti potrošnju energije, zagađenje, ali i sopstvene troškove. Ovo je ujedno i velika prilika za nova radna mesta i zaradu velikog broja ljudi koji će na ovom velikom poslu raditi.
4) Striktnim kontrolama obezbedićemo da sva industrijska postrojenja poštuju najviše ekološke standarde, a ni u kom slučaju ne smemo dozvoliti izgradnju novih postrojenja sa prljavom tehnologijom, kao što su spalionica u Vinči, Rio Tinto, Ling Long i slični.
5) Planiranje i izgradnju saobraćajne infrastrukture fokusiraćemo na ulaganje u javni prevoz kako bismo rasteretili automobilski saobraćaj i smanjili i gužve i zagađenje. Kroz izgradnju infrastrukture i promociju alternativnog prevoza, obezbedićemo njegovo veće učešće u saobraćaju.
6) Redovno i tačno ćemo informisati građane tako da smo svi upoznati i sa rizicima i sa merama koje se preduzimaju da se unapredi kvalitet vazduha u Srbiji. Posebno ćemo raditi na informisanju osetljivih kategorija stanovništva, mladih i dece kako bi na pravi način mogli da se zaštite u danima ekstremnog zagađenja. Neophodno je obezbediti pravovremene zdravstvene savete i brigu za sve građane u danima kada je vazduh opasan po zdravlje.
Ne davimo Beograd je zajedno sa stručnjacima, udruženjima, aktivističkim grupama i organizacijama civilnog društva iz oblasti zaštite životne sredine razvio čitav set detaljnih i konkretnih mera kojima će se obezbediti ostvarivanje ovih 6 ciljeva za unapređenje kvaliteta vazduha u našim gradovima.
Svojim potpisom, sprovođenje ovih mera već je podržalo preko 17 hiljada građana, a i vi to možete uraditi na ovom linku.
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.






